Nizozemska

Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Sa sjevera i sa zapada je omeđena Sjevernim morem. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu.

Službeni jezici su nizozemski jezik i frizijski jezici. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno sa Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux.

Sve do 19. st. koristile su se vjetrenjače. U 17. st. tzv. "zlatnom dobu" Nizozemske, dosegnut je vrhunac. Tada je u Nizozemskoj radilo oko 10 000 vjetrenjača, jer su služile u prehrambenoj i tekstilnoj industriji, industriji papira, pa čak i za proizvodnju ulja, senfa i boja.

Nizozemska je poznata po uzgoju tulipana.

Umjetnost

Hieronymus Bosch, bio je nizozemski slikar na prijelazu renesanse u manirizam (1450.- 1516.). Njegovo najpoznatije djelo zove se Vrt naslade i sastoji se od tri dijela koja prikazuju Raj, Čistilište i Pakao. Ovo djelo je nastalo oko 1503. godine

Pieter Brueghel stariji ( 1525.- 1569.) bio je renesansni slikar poznat po svojim slikama krajolika i seljačkih prizora. Najpoznatije djelo mu je Lovci u snijegu nastalo oko 1565.g.

Rembrandt van Rijn (1606. - 1669.) bio je nizozemski barokni slikar. Najsnažnija je i najsvestranija ličnost u nizozemskoj umjetnosti 17. stoljeća. Jedno od poznatijih njegovih djela naziva se Noćna straža nastalo oko 1642. god.

Vincent van Gogh (1853. - 1890.) je nizozemski slikar, grafičar i crtač. Zvjezdana noć je njegovo ulje na platnu, slavno djelo postimpresionizma, iz 1889. godine. Očituju ga kratki i brzi potezi kistom, osjećaj treperenja, pokušaj da se uhvati trenutak. Od njegovih poznatijih djela su Suncokreti i autoportret. Suncokreti su jedno od njegovih i najskupljih djela.

Piet Mondrian (1872. - 1944.) je bio nizozemski slikar i teoretičar. Razvio je novi oblik apstraktne umjetnosti nazvan neoplasticizam. Njegovo najprepoznatljivije djelo je Kompozicija. Crvena i žuta boja nazivaju se još i tople boje te vizualno djeluju kao da su pravokutnici bliže oku promatrača, dok plava i crna boja, koje se nazivaju hladne boje djeluju kao da su smještene u dubini prostora. Tako slika dobiva i treću dimenziju, dok bijela boja označava sredinu, ravninu papira. Ne doima se kao da bijela boja izlazi iz prostora i stvara dubinu samog prostora, već da je u ravnini papira.